Dopredsjednik HLK prim. dr. Josip Jelić, prof. dr. Mirjana Sabljar-Matovinović, prof. dr. Božidar Vrhovac i prof. dr. fra LUka Tomašević
Kriteriji pri izboru tema obuhvaćaju opću važnost za društvo, interes medicinara i nemedicinara, ali i postojanje problema odgovarajućeg etičkog pristupa izabranoj temi ili sumnja da se neprihvatljivo često događaju povrede etičkih normi vezane uz tu temu te potrebe da se javnom raspravom utječe na poboljšanje stanja, istaknuli su prof. Sabljar-Matovinović i prof. dr. Božidar Vrhovac.
Nacionalno bioetičko povjerenstvo za medicinu
Predsjednik Nacionalnog bioetičkog povjerenstva za medicinu prof. dr. Davor Miličić objasnio je smisao i način rada toga povjerenstva koje je Vlada osnovala 2001. Povjerenstvo je osnovano radi razmatranja etičkih i pravnih pitanja u vezi s razvojem i primjenom biomedicinske znanosti na ljudska bića. Ono sustavno prati etička i pravna pitanja vezana uz razvoj i primjenu biomedicinske znanosti na ljudska bića, donosi preporuke, mišljenja, smjernice i izvješća o etičkim, socijalnim i pravnim pitanjima, donošenju novih ili izmjeni važećih zakona na tom području, stručnom usavršavanju na području bioetike, planiranju obitelji, prekidu trudnoće, uređenju medicinski potpomognute oplodnje, genskoj tehnici, ljudskom genomu, zaštiti ljudskog zametka, kloniranju, prisilnom i obveznom liječenju, presađivanju ljudskih tkiva i organa, postupanju s neizlječivim bolesnicima i eutanaziji.
Središnje etičko povjerenstvo
Središnje etičko povjerenstvo (SEP) za kliničko ispitivanje lijekova i medicinskih proizvoda u Hrvatskoj godišnje razmotri oko 85 studija, istaknuo je prof. dr. Dinko Vitezić, predsjednik SEP-a.
SEP djeluje pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi i samostalno je tijelo zdravstvenih radnika i drugih članova nemedicinske struke koje raspravlja i donosi mišljenja o kliničkim ispitivanjima lijekova i medicinskih proizvoda u Hrvatskoj.
Temeljni su ciljevi etičkog pristupa kliničkim ispitivanjima i zadaće dogovornog etičkog povjerenstva zaštita prava, sigurnost i dobrobit ispitanika koji su u njih uključeni te pružiti jamstvo u pogledu zaštite. SEP dakle daje mišljenje o planu ispitivanja, podobnosti ispitivača, pravne osobe u kojoj se provodi ispitivanje, opreme te o metodama i dokumentima koji će se koristiti za obavještavanje ispitanika i dobivanje njihovih suglasnosti na temelju informiranoga pristanka. Zaštita se ostvaruje kroz postupak ocjene kliničkog ispitivanja, izdavanje odobrenja i praćenje istraživanja. Bez odobrenja SEP-a ne mogu se provoditi klinička ispitivanja lijekova i medicinskih proizvoda, a sva odobrena klinička ispitivanja mogu se pronaći na web stranici Ministarstva.
Etičko povjerenstvo doma zdravlja
Etičko povjerenstvo doma zdravlja rijetko vještači jer se brojna istraživanja rade bez njegova znanja a neka istraživanja vještače druga etička povjerenstva, istaknuo je u svojoj prezentaciji doc. dr. Hrvoje Tiljak iz Doma zdravlja Zagreb – Centar. Ono često traži dopune vještačenja jer predlagatelji nisu pripremljeni te se vještači uz značajno sudjelovanje laika koji insistiraju na prepoznatim elementima, to jest na razvidnosti, doprinosu, informiranosti sudionika ali i na pravičnosti podjele zdravstvene zaštite.
Etičke dileme primarne zdravstvene zaštite u 21. stoljeću nastaju pri izboru generičkog lijeka, u post-marketingu istraživanja lijekova, istraživanju nove tehnologije u PZZ-u te analizi medicinske dokumentacije u istraživanjima.
Stoga bi sugestije za poboljšanje rada uključivale bolju suradnju etičkih povjerenstava različitih ustanova, otvorenu suradnju između istraživača i praktičara, njegovanje potpune iskrenosti i stege unutar profesije, bez insistiranja na podjeli među razinama zdravstvene zaštite već na podjeli na dobre i loše doktore, zaključio je Tiljak.
Etička povjerenstva u zdravstvenim ustanovama
Etičko povjerenstvo zdravstvene ustanove jest tijelo koje osigurava obavljanje djelatnosti ustanove na načelima medicinske etike i deontologije, istaknuo je predsjednik etičkog povjerenstva Županijske bolnice Čakovec (ŽBČ) dr. Živko Mišević.
Ono prati primjenu etičkih i deontoloških načela zdravstvene struke u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove, odobrava znanstvena istraživanja u zdravstvenoj ustanovi, nadzire uzimanje dijelova ljudskog tijela nakon obdukcije u medicinske i znanstveno-nastavne svrhe te rješava i druga etička pitanja u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove
Etičko povjerenstvo ŽBČ utemeljeno je 1966. i u njegovu radu sudjeluju dva liječnika, viša medicinska sestra, sudac Županijskog suda i nezdravstveni djelatnik. Problematika kojom se povjerenstvo do sada bavilo, ističe Mišević, uključivala je odobravanje izrade magisterija i doktorata, odobravanje provođenja znanstvenih istraživanja te pitanja abortusa, sterilizacije i podvezivanja jajovoda.
Druge zdravstvene ustanove u Međimurju, odnosno Etičko povjerenstvo Doma zdravlja Čakovec, razmatralo je jedan slučaj pružanja pomoći dok se povjerenstvo Zavoda za javno zdravstvo nije sastalo i nije imalo predmeta za rješavanje.
Ne bi bilo loše razmotriti, zaključio je Mišević, koja su to moguća etička pitanja u zdravstvenim ustanovama, poput, primjerice, invazivnih postupaka, (pre)dimenzioniranosti pretraga, pitanja boli, bolesnika na umoru i kompetentnosti etičkih povjerenstava glede sastava i edukacije.
Teološki aspekti etičkih povjerenstava
Govoreći o teološkim aspektima etičkih povjerenstava prof. dr. fra Luka Tomašević je istaknuo da je odgovornost to veća što je više moguće napraviti. Osnivanje etičkih povjerenstava 60-ih godina upozorava na trenutak kada je svijet počeo gubiti etičke vrijednosti i kada su biološke i medicinske znanosti dosegle su opasne moći, tako da ih treba kontrolirati. Etička povjerenstva nastalu su kako bi liječnicima pomogla da donesu ispravne odluke.
Tomašević je izrazio čuđenje da u Nacionalnom bioetičkom povjerenstvu za medicinu kao prvo pitanje nije postavljeno očuvanje ekosustava, odnosno samoga života na zemlji, budući da je u centru život, kojem svatko treba služiti, a ne čovjek.
Borka Cafuk