Hrvatska liječnička komora

Zaključci Vijeća:

1. Reforma zdravstvenog sustava je nužna i Vijeće Hrvatske liječničke komore je podržava. Vijeće ističe da reforma mora biti cjelovita, postupna i da ne smije zaobići struku

2. Pretpostavka reforme je dodatno ulaganje u PZZ jer nema reforme bez dodatnih ulaganja, te i u PZZ treba uložiti dodatna financijska sredstva kao što je uloženo u bolničke zdravstvene ustanove. Uvođenje dodatnog rada za isti novac nije prihvatljivo. Samo uz nove izvore financiranja moguće je širiti opseg usluga.

3.Sustav glavarine koji stimulira gomilanje pacijenata na listama nužno je zamijeniti plaćanjem stalnog troška poslovanja svima koji dobiju koncesiju te pravičnom cijenom za postupke liječenja i preventive. Time će se stimulirati rješavanje slučajeva u PZZ-u a ne puko upućivanje u SKZ.

4. U uvjetima stručnoga rada potrebno je izjednačiti status zakupaca sa zaposlenicima u domovima zdravlja.

5. Neophodno je smanjiti opseg administrativnih poslova u ordinacijama PZZ-a, kako bi liječnicima preostalo više vremena za rad s pacijentima.

6. Ostvarena prava liječnika ni na koji način ne smiju biti umanjena.

7. Traži se odgoda plaćanja po dijagnostičko terapijskim skupinama (DTS) dok se bolničke zdravstvene ustanove i djelatnici koji rade na šifriranju usluga po DTS-u ne osposobe za taj način obračuna.

8. Nužno je uvesti stimulacije (dio od DTS-a) vodećim bolničkim liječnicima za izabrane postupke, odnosno za one postupke koji su u zajedničkom interesu države i pacijenata. Time će se spriječiti odljev najboljih kadrova.

9. Zahtijeva se primjerena cijena zdravstvenih usluga. Ta cijena podrazumijeva da vrijednost liječničkih usluga bude objektivizirana i ispravno izračunana, uzimajući u obzir realnu cijenu svih ulaznih komponenti.

10. Podržava se zaštita rizičnih skupina pacijenata. Sve ostale skupine, poput rodilja, umirovljenika, osoba na bolovanju i dr.,  trebaju biti u skrbi države a ne zdravstvenog sustava.

11. Podržava se uvođenje sustava prikupljanja dodatnih prihoda izvan doprinosa, jer se samo dodatnim sredstvima sustav može unaprijediti. Tako prikupljena sredstva ne smiju ući proračun, već u poseban fond kojim bi upravljali i liječnici iz prakse. Iz toga bi se fonda sredstva namjenski usmjeravala za preventivne projekte, na korist pacijenata, ali i liječnika, koji bi time bili stimulirani da podrže prikupljanje sredstava jer bi izravno utjecala i na njihov opseg rada i prihoda.

12. HLK mora biti stvarni partner predlagateljima reforme i pratećih akata, a ne tek davatelj mišljenja koja nikoga ne obvezuju.

13. Vijeće ističe da je sve dileme u svezi s prijedlogom reforme zdravstvenog sustava potrebno raspraviti u radionici s predlagačima reforme. Stoga, Vijeće daje povjerenje i ovlašćuje da HLK u radionici zastupaju predsjednik Komore prim. dr. Hrvoje Minigo, dopredsjednik prim. dr. Josip Jelić, predsjednik Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu prim. dr. Dragomir Petric i predsjednik Povjerenstva za bolničku djelatnost mr. sc. Dubravko Furlan.

Komora zatražila produljenje roka za očitovanje na nove prijedloge zakona

Iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u Komoru su 26. studenog stigli novi prijedlozi zdravstvenih zakona o dobrovoljnom i obveznom zdravstvenom osiguranju te o zdravstvenoj zaštiti. Ministarstvo je Komori dalo samo dva dana da iznese svoje mišljenje o novim prijedlozima zakona, što je realno premalo vremena.
Komora je zatražila produljenje roka za davanje mišljenja te ponovno pokretanje radionica na kojima bi sve zdravstvene komore s predstavnicima Ministarstva raspravile i doradile prijedloge zdravstvenih zakona, s čime se Ministarstvo složilo te je prva radionica održana 1. prosinca.

DTS - propuštena šansa?!

Dopredsjednik Komore prim. dr. Josip Jelić izvijestio je vijećnike o godišnjem savjetovanju Udruge poslodavaca u zdravstvu o ekonomsko-financijskom poslovanju zdravstvenih ustanova i drugoj aktualnoj problematici, koje je održano 18. i 19. studenog u Opatiji.

Iako je na savjetovanju razrađen veći broj aktualnih tema, prim. Jelić ističe da je najaktualnija, najzanimljivija ali i vrlo zabrinjavajuća za liječnike bila prezentacija pomoćnika direktora HZZO-a dr. Tihomira Strizrepa o primjeni dijagnostičko terapijskih postupaka (DTS) u vrednovanju medicinskih usluga a s time u budućnosti i financiranju bolničke zdravstvene zaštite.

Naime, od 15. lipnja 2007. sve bolničke zdravstvene ustanove u ugovornom odnosu s HZZO-om bile su za liječenje oboljelih od akutnih bolesti obvezne dostavljati podatke po DTS sustavu. Iz dostavljenih podataka vidljivo je da je u prosjeku 89 posto računa po DTS-u bili formalno ispravno ali nedostatno i nekvalitetno. U iskorištavanju šanse da se realno vrednuju zdravstvene usluge, naročito koje daju liječnici, kroz mogućnost uvažavanja kompleksnosti liječenja i uvažavanja stanja bolesnika (komorbiditet, komplikacije, ugroženost vitalnih funkcija kroz evaluaciju SAPSII ), što Komora već godinama energično traži, obračuni iz općih a naročito kliničkih bolnica su, uz rijetke iznimke, u tome potpuno podbacili.

S obzirom na ovo neodrživo i zabrinjavajuće stanje glede obračuna vrijednosti usluga te na činjenicu da od 1. siječnja 2009. prestaje primanje računa po PPTP-u (plaćanje po terapijskom postupku) i po Plavoj knjizi te da će se isključivo primati računi po DTS-u, prim. Jelić traži da Komora zahtijeva odgodu plaćanja po DTS-u dok se taj način obračunavanja ne dovede na prihvatljivu i kvalitetnu razinu.

- Tražimo da se plaćanje po DTS-u odgodi sve dok se intenzivnom pripremom, obukom i edukacijom te formiranjem stručnih grupa za obračunavanje po DTS-u, u kojima bi bili liječnici, medicinske sestre, ekonomisti analitike i administrativni djelatnici, ne educiraju svi oni koji sudjeluju u tom procesu. Iako je dr. Strizrep najavio da se i pored nerealnog prikaza vrijednosti učinjenih usluga kroz do sada pristigle račune po DTS-u u početku neće mijenjati iznos prihoda bolnica određen važećim financijskim limitima, za očekivati je da će se on prije ili poslije odraziti na poslovanje bolnica i ako se u tom pogledu ne učini zaista nešto ozbiljno, mnoge bolnice bi se mogle naći u velikim financijskim poteškoćama. Naime, ukoliko većina bolnica ne bi opravdala svoj postojeći određeni limit kada bi se po DTS-u određivao njihov prihod postoji mogućnost i da im se limiti u budućnosti, na primjer u većoj ekonomskoj krizi, zbog toga čak i smanje. Postavlja se pitanje je li, makar u naznakama, iskorištena šansa da se primjenom DTS-a, koji su kao model prihvatile gotovo sve napredne zemlje Europe i svijeta, postigne bolje vrednovanje liječničkog rada? Odgovor je izrazito zabrinjavajući: ZA SADA NIJE, zaključuje prim. Jelić.

Borka Cafuk