03.03.2026.
Napisao Ivica Vučak
Prikaz četvrt stoljeća u životu Liječničkih novina namijenjen je generaciji kolegica i kolega koji su 2026. na početku svoje liječničke karijere. Odgovor na pitanje čemu služe Liječničke novine neodvojiv je od odgovora o razlozima postojanja Liječničke komore.
Prema Zakonu o zdravstvu Hrvatska liječnička komora (HLK) utemeljena je 1995. sa zadaćom zastupanja interesa liječnika, zaštite njihova prava, skrbi za ugled liječnika i liječničkog zvanja, nadzora nad njihovim obavljanjem liječničkog zvanja i unaprjeđivanjem liječničke djelatnost. U stvaranju HLK-a i njezinim prvim koracima velike zasluge, u operativnom smislu, imali su Hrvatski liječnički zbor i Medicinski fakultet u Zagrebu.
Komora je staleška i strukovna organizacija liječnika – doktora medicine koje predstavlja u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. U svome je djelovanju samostalna i neovisna, povjeren joj dio ovlasti u reguliranju odnosa u zdravstvu i zbog toga je stalno sučeljena s drugim zdravstvenim vlastima koje snose odgovornost za zdravstvo u Hrvatskoj. U županijama postoje komorska županijska povjerenstva koja provode dogovorenu politiku HLK-a u suradnji sa županijskim uredima za zdravstvo, podružnicama Zbora liječnika i podružnicama liječničkog sindikata.
Zdravlje i zdravstvo, pa onda i liječnici, uvijek su predmet medija, ali u tome ima puno neznanja, senzacionalizma, ponekad i zlonamjernosti. Dio je odgovornosti za takav odnos i na liječnicima, stoga je od samog osnutka Komore bilo važno informiranje članstva, ali i cjelokupne javnosti o radu Komore, njezinim pogledima na probleme u zdravstvu i prijedlozima rješavanja tih problema. Velik je trud bio potreban za pravodobno i cjelovito informiranje o Komori jer je organizacija HLK-a bila pionirski pothvat o kojem najveći broj liječnika nije ni bio informiran. To je shvatljivo jer je 1995. bilo malo liječnika, nijedan u radno aktivnoj dobi, koji su pamtili djelovanje liječničke komore kakva je postojala od 1923. (u Istri od 1893., u Dalmaciji od 1903.) do ukinuća 1947. godine.
Jedan od mehanizama obavljanja zadaće informiranja o Hrvatskoj liječničkoj komori jest njezino glasilo Liječničke novine, koje su starije od Komore. Naime, novostvorena HLK u svibnju 1996. postala je suizdavač Liječničkih novina (broj 126) koje je od 1990. godine izdavao Hrvatski liječnički zbor u Zagrebu kao dodatak Liječničkom vjesniku (časopisu koji počeo izlaziti 1877.). Zbor je preuzeo izdavanje Liječničkih novina, koje su od kraja 1972. izdavale podružnice Zbora liječnika Rijeci, Zadru, Puli, Šibeniku i Dubrovniku, a 1987. pridružila im se i podružnica ZLH-a u Osijeku. Dok su ih izdavale podružnice i bio uređivan u Rijeci (1972. – 1980.), Splitu (1981. – 1987.) i Osijeku (1987. – 1990.), imale su u značajnoj mjeri regionalan karakter poput svojih prethodnika Vjesnika liječnika Dalmacije u Splitu (1967. – 1971.) te Medicine u Rijeci (1971. – 1972.). Novo uredništvo u Zagrebu od 1. siječnja 1990. godine nastojalo je, predvođeno prof. dr. Željkom Poljakom, dati Liječničkim novinama značajke glasila liječništva čitave Hrvatske. Zbog nestašice novca u ratnim godinama 1993. i 1994. nisu izlazile Liječničke novine, a ponovo su oživljene potkraj 1994. kao skromni dodatak Liječničkom vjesniku. Kao suizdavač Zboru i Komori u kolovozu 1997. (broj 132) pridružio se i Hrvatski liječnički sindikat, ali njegovo je sudjelovanje bilo kratko (prestao je sudjelovati s dogovorene dvije šestine u financiranju).
Liječničke novine tiskane u svibnju 2001. (br. 161) bile su zadnje kojima su suizdavači bili Zbor i Komora. Nakon što je Komora sama izdala broj 162 u lipnju 2001., odlučeno da će u srpnju 2001. izaći Liječničke novine broj 1 (Hrvatski liječnički zbor nastavio je izdavati svoje Liječničke novine, ponovo, kao dodatak Liječničkom vjesniku). U lipnju 2021. obilježen je 200. broj Liječničkih novina Hrvatske liječničke komore (novoga niza). Ocjenu vlastitoga rada Liječničke novine povjerile su svojim čitateljima, organizirajući anonimne ankete a rezultate tih anketa su objavile.
Glavni urednik Liječničkih novina do rujna 2016. (broj 152 nove serije) bio je prof. dr. Željko Poljak, koji je preuzeo uređivanje od 1. siječnja 1990. godine (dvobroj 83–84). Njemu je od broja 146 do broja 150 (veljača 2016. do lipnja 2016.) pomagala Danijela Dujmović-Ojvan u funkciji pomoćnice glavnog urednika. Dr. Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore, preuzeo je dužnost glavnog urednika od listopada 2016. (broj 153) do srpnja 2018. (br. 171), a prof. Poljaku povjerena je funkcija izvršnoga urednika. Od broja 172 (rujan 2018.) Liječničke novine imaju novu glavnu urednicu prof. dr. Ladu Zibar, prvu ženu na toj funkciji. Prof. Poljak ostao je na mjestu izvršnoga urednika do veljače 2024. (do broja 226). Ne samo duljinom uređivačke funkcije i svoga velikog znanja, nego motiviranošću i energijom kojom je sudjelovao u obrani liječničkoga staleža prof. Poljak ostao je primjerom kojega se s poštovanjem sjećamo. Prof. prim. dr. Dražen Pulanić, tajnik uredništva, jedini je u sadašnjem uredničkom odboru radio na svim dosadašnjim brojevima u ovih 25 godina. Njegov urednički staž u Liječničkim novinama još je dulji, od broja 156 (starog niza), objavljenoga u rujnu 2000.
Podmlađeni urednički odbor demonstrirao je novu snagu i elan u ispunjavanju temeljne zadaće Liječničkih novina – prepoznavanje problema u položaju liječnika u društvu, u njihovom cjeloživotnom školovanju, i artikuliranje rješavanja tih problema. Kao i prije, na sastancima uredničkog odbora (u pravilu mjesečno) raspravlja se o proteklom broju, njegovom odjeku, o opravdanosti kritika i pohvala. Odabire se tema narednog broja te tekstovi koji stoje na raspolaganju ili će tek pristići, njihova aktualnost i tematika. Pronalazi se mjesto za praćenje rada županijskih povjerenstava u cilju upoznavanja cjelokupne liječničke javnosti s regionalnim osobitostima.
Etički problemi koji se javljaju u radu liječnika, u odnosu s pacijentima i članovima obitelji, kolegama i suradnicima važna su i česta tema Liječničkih novina.
Pored praćenja aktivnosti Povjerenstva za mlade liječnika uvedena je u Liječničkim novinama stalna rubrika Mladi liječnici u cilju omogućavanja tome dijelu liječničkog korpusa iskazivanja vlastitih pogleda na probleme s kojima se suočavaju. Pozornost koju su HLK i Liječničke novine poklanjali temi skrbi liječnika za vlastito zdravlje (i tjelesno i duševno) pokazuje i osigurana (suradnjom HLK-a s Hrvatskim psihijatrijskim društvom HLZ-a, KBC-om u Zagrebu i Klinikom za psihijatriju Vrapče) 24-satna telefonska psihološka potpora za liječnike (kontakt-telefon i mail-adresa ponavljaju se u svakom broju Liječničkih novina). Među dobitnicima godišnje nagrade HLK-a za 2025. godinu su dr. Lea Murn i dr. Petra Sertić, koje su edukativnim radionicama i webinarima pridonijele osvješćivanju važnosti skrbi o mentalnom zdravlju zdravstvenih djelatnika.
Hrvatska liječnička komora ostvarila je program pokrića troškova pravne zaštite. Pod uvjetima i na način određen Pravilnikom o pokriću troškova pravne zaštite, liječnik može, među ostalim, ostvariti pravo na pokriće troškova u postupcima za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda prouzročene medijskim objavama vezanima uz obavljanje liječničke djelatnosti.
U cilju čuvanja i unaprjeđenja zdravlja, prevencije i liječenja bolesti te rehabilitacije zdravstveni je sustav suočen sa stalnim nedostatkom novca za racionalnu zdravstvenu zaštitu, ali i s nedostatkom broja liječnika te njihovom racionalnom distribucijom u državi. Preduvjet strateškom upravljanju ljudskim potencijalima u zdravstvu jest postojanje baze detaljnih demografskih podataka o liječnicima i njihovo kontinuirano praćenje. HLK je 2017. započeo projekt Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, koji je predstavljen 15. lipnja 2020. kao najopsežnija i najkompleksnija interaktivna baza podataka o liječnicima u Hrvatskoj (njihovom broju i dobi, raspodjeli po regijama, županijama i mjestima rada, po specijalizacijama). Nadopunjen podacima Godišnjih anketa liječnika o uvjetima rada, usklađenosti privatnog i profesionalnog života, kvaliteti edukacije te kvaliteti upravljanja, omogućuje predviđanje procesa i učinkovito planiranje ljudskih resursa dostupan je svim zainteresiranim državnim tijelima i predstavlja temelj uređenog sustava koji će jamčiti dostupnu pravovremenu kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. To je bilo nužno učiniti jer se, zbog duljine trajanja studija medicine i specijalističkog usavršavanja, kadrovske potrebe u zdravstvu mora planirati za razdoblje od 10 – 15 godina. Liječničke novine redovito objavljuju o tim temama.
U Liječničkim novinama značajna pozornost daje se trajnoj izobrazbi liječnika, što je vidljivo iz naslova rubrika (Novosti iz medicinske literature, Novosti sa stručnih skupova, Kalendar stručnog usavršavanja, Trajna izobrazba u organizaciji HLK i časopisa Medix,
Cohraine zanimljivosti, Zagrebački model utvrđivanja etiopatogeneze). Poticajna je rubrika Odabrani radovi hrvatskih liječnika objavljeni u inozemnim medicinskim časopisima. Držeći svojom zadaćom čuvanje hrvatskog jezika, Liječničke novine rubrikom Hrvatski za liječnike nastojale su razjasniti dvojbe koje se liječnicima javljaju u govoru i pisanju.
Liječničke novine pratile su rad i otvaranje medicinskih fakulteta i zbivanja na njima.
U cilju boljeg međusobnog upoznavanja liječnika Liječničke novine bilježile su aktivnosti liječnika i izvan svoga radnog mjesta. Liječnici su poznati po svojim širokim i raznovrsnim interesima pored temeljnog poziva. U nalaženju odgovora na stresove svakodnevnoga liječničkog rada liječnici se bave različitim sportovima (natjecateljskim i rekreacijskim), planinarenjem, putovanjima, glazbom, književnošću, likovnim umjetnostima, fotografijom, filatelijom, numizmatikom i izradom kositrenih vojnika. Mnogi su, bilo sveučilišni profesori, bilo liječnici opće medicine ili specijalisti najrazličitijih specijalizacija, postigli u tim izvanmedicinskim aktivnostima velike i društveno vrijedne rezultate. Komora je pružala potporu organiziranju izložbi liječnika slikara i kipara, organizirala natječaje kratkih priča objavljivanih na stranicama Liječničkih novina. Prvi je natječaj proveden 2007. rezultirao je 2008. godine Književnim dodatkom Liječničkih novina HLK-a. Iste je godine HLK pomogao izdavanje knjige Liječnici pisci u hrvatskoj književnosti od Dimitrija Demetra do danas (priredila Ana Batinić, HAZU). Upravo je završen treći natječaj kratke liječničke priče Liječničkih novina. Osim toga čitatelji su pozvani da opise svojih putovanja prikažu na stranicama Liječničkih novina. Za rubriku Čitatelji vam preporučuju primaju se prikazi pročitanih zanimljivih knjiga, obavijesti o izložbama, kazališnim predstavama i/ili koncertima. Pod naslovom Iz prošlosti hrvatske medicine, u jednoj od najdugovječnijih rubrika u Liječničkim novinama, sačuvane su od zaborava životne priče liječnika iz prošlih razdoblja. One govore da je rad liječnika uvijek bio izazovan i težak, a njihov život pun odricanja. Pokazuju da i u današnjim, tehnološki veoma promijenjenim okolnostima komunikacija (s pacijentima, s kolegama liječnicima i drugim suradnicima) ostaje važno oruđe.
U zastupanju liječnika i njihovih prava u proteklom razdoblju Hrvatska liječnička komora nastojala je argumentirano nastupati, predlagati poboljšanja i tražiti potporu za svoje prijedloge. Pored spremnosti na suradnju pokazala je i primjernu snagu i čvrstoću. Liječničke novine informirale su svoje članstvo o neuspjehu pokušaja dogovora što je, nakon provedenog štrajka upozorenja 28. lipnja 2002., dovelo do štrajka liječnika započetoga 15. siječnja 2003. u organizaciji Hrvatskoga liječničkoga sindikata (uz potporu Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog stomatološkog društva) na koji je vlada (ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić) odgovorila uvođenjem radne obveze liječnicima. Jednako pozorno pratile su Liječničke novine i prosvjed liječnika organiziran u subotu, 18. ožujka 2023. na Markovu trgu u Zagrebu u vrijeme ministra dr. Vilija Beroša.
U osvrtu na proteklih 25 godina može se s ponosom podsjetiti na uspjeh Liječničkih novina u ispunjavanju zadaće i u razdoblju u kojem je hrvatsko društvo bilo suočeno s pandemijom COVID-19 te potresa u Zagrebu, Sisku i Petrinji.
ZAKLJUČAK
U demokratskom društvu postoji legitimno sučeljavanje stavova, borba za prioritete u ostvarivanju ciljeva važnih za čitavu zajednicu. Liječnici imaju dovoljno znanja, a nakon više od trideset godina postojanja Liječničke komore i dovoljno iskustva i snage za određivanje smjera razvitka poslovnih i životnih uvjeta. U kontinuiranom poboljšavanju statusa liječnika u društvu važna je bila i ostaje uloga Liječničke komore, koja ostaje most između države, organa uprave i liječničkog staleža, a Liječničke novine jedno od sredstava kojim se ta funkcija ostvaruje. Redovitim izlaženjem i visokom tiražom Liječničke novine ostaju najutjecajniji strukovni liječnički časopis u Hrvatskoj. Uz bilježenje aktualnih zbivanja među liječnicima i u društvu, Liječničke novine osvrću se na iskustvo prošlosti i nastoje gledati u budućnost.
Liječničke novine nastavljaju ispunjavati svoju temeljnu zadaću – prepoznavanje problema u broju liječnika, njihovome položaju u društvu, teškoćama u njihovome radu, u njihovom cjeloživotnom školovanju i artikulirati rješavanje tih problema kontinuiranim informiranjem, povezivanjem i osvješćivanjem liječničkog staleža.