Komora o slučaju smrti mladića u Zaprešiću

17.08.2018.

Hrvatska liječnička komora tražit će sve podatke do kojih se dođe u istrazi u slučaju smrti mladića u Zaprešiću

U okviru svojih nadležnosti Hrvatska liječnička komora, sukladno uobičajenoj proceduri očekuje da joj se dostavi kompletna dokumentacija kako bi mogla dati svoje mišljenje u vezi sa slučajem mladića koji je umro u Zaprešiću. Komora planira provesti stručni nadzor nad radom cijelog Zavoda za Hitnu medicinu Zagrebačke županije, istaknuo je za medije prvi dopredsjednik Hrvatske liječničke komore i obnašatelj dužnosti predsjednika Komore dr. sc. Krešimir Luetić.

Funkcionalnost sustava hitne medicine određena je s više parametara, koji uključuju: sustav, ekipiranost i rad samih zavoda za hitnu medicinu, ali i funkcionalnost te dostupnost obiteljskih liječnika, kao i udaljenost najbližeg objedinjenog hitnog bolničkog prijema te njegova opterećenost i ekipiranost. Sve to zajedno određuje dostupnost, ali i kvalitetu sustava hitne medicine u RH. Dakle, sustav se mora unaprjeđivati na više razina simultano tj. paralelno, a ne samo gledati izdvojeno npr. izvanbolničku hitnu službu. U  izvanbolničkoj hitnoj potrebno je provesti postupni „task shifting“ te dati veće ovlasti i kompetencije visokoškolovanim medicinskim sestrama i tehničarima, uz prethodno provedenu promjenu zakonskog okvira te još važnije uvođenja njihovog obveznog usmjerenog školovanja u djelatnosti hitne medicine, kao što već ranije učinjeno u razvijenim zapadnim zemljama, smatra dr. Luetić  i podsjeća da mrežu hitne medicine donosi Ministarstvo zdravstva u suradnji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu te županijskim zavodima za hitnu medicinu.

Ne čudi nedostatak interesa za specijalizaciju iz hitne medicine, treba stimulirati rad u hitnoj, razmisliti o beneficiranom stažu

Govoreći o stanju u hitnoj medicini te o podatku da se na nedavno raspisan natječaj za 60 specijalizacija hitne medicinske pomoći nije javilo dovoljno kandidata dr. Luetić podsjeća da je u posljednjih pet godina hrvatski zdravstveni sustav napustilo 613 liječnika, a njih 1540 pripremilo kompletnu dokumentaciju za odlazak. Na raspisane natječaje općenito za specijalizacije javlja se sve manji broj kandidata, a istovremeno sve mlađi liječnici javljaju se Komori radi pribavljanja dokumentacije potrebne za odlazak u inozemstvo. Razlozi za to su višestruki, uz ostalo nastavak prakse tzv. robovlasničkih ugovora, besperspektivnost, zastarjeli model specijalističkog usavršavanja, izostanak stimulativnih mjera lokalne samouprave itd. Za neke specijalizacije posebno je izražen problem nedostatka interesa mladih liječnika, a tu prednjači specijalizacija iz hitne medicine. U današnjem hrvatskom zdravstvenom sustavu specijalisti hitne medicine pozicionirani su u prvom redu u izvanbolničkoj hitnoj, dok u bolničkoj hitnoj službi tek trebaju pronaći svoju adekvatnu poziciju, u smislu optimalnog korištenja svojih kompetencija te razine odgovornosti u bolničkoj stručnoj hijerarhiji. Nadalje, u djelatnosti hitne medicine koja je izuzetno stresna, naglašen je tzv. sindrom sagorjevanja, što je također činjenica koja odvraća liječnika od dugotrajnog interesa za rad u hitnoj medicini. Nije za očekivati da netko cijeli radni vijek provede u terenskom poslu izvanbolničke hitne bez posljedica za svoje zdravlje, stoga uz stimulativnija primanja i ostale pogodnosti za tu specijalizaciju, treba razmisliti i o beneficiranom radnom stažu, kakav postoji u nekim drugim javnim službama, ističe dr. Luetić.  

Kujundžić: sustav je funkcionirao

U vezi sa smrću mladića koji se u Zaprešiću na ulici srušio u nesvijest i umro zbog čega je u javnosti prozvana služba hitne pomoći zbog neodgovarajuće pomoći mladiću, ministar zdravstva Milan Kujundžić uputio je inspekciju koja je pronašla da je sustav funkcionirao i da je postupljeno prema hrvatskoj regulativi i prema standardima. Na konferenciji za novinare u četvrtak 16. kolovoza ministar Kujundžić rekao je da je to nažalost bila nagla smrt i da treba pričekati nalaze obdukcije kako bi se utvrdilo od čega je mladić umro. Također je objasnio da je postupak reanimacije svugdje isti, i da postotak smrtnosti nakon reanimacije ne odudara od prosjeka EU. Rekao je i da je problem što se liječnici ne javljaju na natječaje, a kao rješenje vidi promjenu zakonske regulative na čemu, kaže, rade, a sam se zalaže za paramedikuse, odnosno educirane ljude s licencom koji izlaze na teren i u hitnim situacijama naprave isto što bi napravio i liječnik, ali kako u tom slučaju postoji određeni otpor Komore i sestara.
vrh stranice