Miran Cvitković dr.med. o opasnostima samoliječenja i „doktoru Googleu“

Komentirajući podatke po kojima više od 60 posto pacijenata na internetu traži podatke o svom zdravstvenom stanju, član IO Hrvatske liječničke komore i voditelj ureda Komore za medicinsko pravo Miran Cvitković dr. med. potvrdio je u razgovoru za Večernji list da je problem takozvanog “doktora Googlea” sve prisutniji u hrvatskom javnozdravstvenom sustavu i da neizbježno utječe na rad liječnika i njihov odnos s pacijentima.

Internet je odličan alat i pohvalno je da pacijenti žele biti informirani o svom zdravlju, ali problem se javlja kada niz neprovjerenih i netočnih informacija na internetu počne utjecati na pacijentov stav prema liječenju. Iskustva liječnika pokazuju da je danas, primjerice, moderno da ljudi, čim imaju temperaturu, traže recept za antibiotik jer su na internetu pročitali da on liječi sve. Čuli su tamo i za cijeli niz pretraga pa, kad ih boli glava, obavezno traže magnetsku rezonanciju, a ako im se vrti, color doppler, odnosno slikanje krvnih žila glave i vrata. Za svaki jači udarac ili istezanje ligamenta traže rendgen, a rado bi „poslikali“ i pluća ako ih muči kašalj. Krv bi pak vadili uvijek i za sve, a provjera kolesterola posebno je na tapetu. Nedavno je hit postala i štitnjača jer na internetu, naime, piše da može biti kriva i za nesanicu i za nervozu i za znojenje. Od pretjerivanja do ignoriranja – zbilja ne znam s čime bih to usporedio, naveo je, ističući da na internetu postoje upute i kako proizvesti vlastitu nuklearnu bombu, no to ne znači da to treba raditi. Mogu ljudi probati sami napraviti i jedrilicu od 10 metara, možda će netko u tome i uspjeti, ali to je u globalu posao stručnjaka, inženjera koji su se za to školovali. Svi shvaćaju da to nije lako i uopće ne znam kada su ljudi zaključili da je jednostavno samoliječiti se. To može biti iznimno opasno za pacijenta. Ističe i kako zdravstvenim djelatnicima najveći problem predstavlja kada pacijent dođe s idejom što mu je i što želi, a pritom nije nimalo otvoren za suradnju. Onda se javljaju dva scenarija. U prvom pacijent inzistira dok od liječnika ne dobije što želi pri čemu ponekad dolazi i do verbalnog sukoba, a u drugome selektivno primi njegove informacije te provodi terapiju na svoju ruku. Godine i godine studiranja te kasnije rada s pacijentima stoje iza uspješnog otkrivanja i liječenja bolesti i to jedna (internetska) aplikacija jednostavno ne može zamijeniti. Važno je poznavati pacijenta i moći predvidjeti kako će reagirati na lijek jer liječenje nije samo matematička formula, račun koji uvijek daje isti rezultat bez obzira na to koliko se puta računa, ističe dr. Cvitković koji smatra da je internet plodno tlo za razvijanje raznih teorija zavjera koje onda još više produbljuju nepovjerenje između liječnika i pacijenta.

Neka ljudi vjeruju u što žele, to je njihovo pravo i nitko neće umrijeti ako misli da je Zemlja ravna ploča ili da čovjek nikada nije bio na Mjesecu. No netko uistinu može umrijeti ako prestane ići liječniku te se počne samoliječiti, odnosno ako “doktor Google” postane jedini kojeg posjećuje kada je bolestan, poručio je. Čitavi članak može se pročitati ovdje.

vrh stranice