04.03.2020.
Zahvaljujući porastu općeg životnog standarda i unapređenju zdravstvene zaštite, uz prisutno smanjenje prirodnog prirasta, u razvijenim zemljama Europe i svijeta dolazi do produljenja životnog vijeka, a time i većeg udjela starijih osoba u cjelokupnoj populaciji. Broj stanovnika starijih od 60 godina neprekidno i ubrzano raste, ne samo u ekonomski razvijenijim zemljama, već i u zemljama u razvoju. Stoga je cilj ovog sastanka bio kroz primjere dobre prakse i razmjenu iskustava ojačati potrebu osiguravanja primjerene zdravstvene skrbi starijih osoba, ponuditi prijedloge budućih aktivnosti, intervencija i zadataka te implementirati pojedine aspekte zdravog starenja u sve politike država članica Europske unije.
Na početku sastanka su se brojnim okupljenim stručnjacima iz država članica Europske unije obratili voditelj liječništva u RH Mislav Herman, voditeljica sestrinstva Cecilija Rotim, voditelj dentalne medicine Hrvoje Pezo te pomoćnica ministra zdravstva Vera Katalinić-Janković. U svojim pozdravnim govorima naglasili su važnost zdravog starenja i ulogu zdravstvenog sustava, posebice zdravstvenih djelatnika na ostvarenju tog cilja. Kao važne elemente procesa zdravog starenja istaknuli su važnost prevencije i rane dijagnostike bolesti te ključnu ulogu suradnje liječnika, sestara i ostalih zdravstvenih djelatnika.
U dva dana predavanja i radionica sve tri profesije obradile su teme vezane za starenje populacije, a glavni naglasak stavljen je na kvalitetu života, adekvatno pružanje zdravstvene zaštite i skrbi, prevenciju bolesti, multidisciplinarnost te zajedničke intervencije svih profesija na sve tri razine zdravstvene zaštite.
Zanimljivo predavanje o konceptu zdravog starenja održao je prof.dr. Branko Kolarić, voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba. Iznio je podatak da će se do 2030. godine broj ljudi starijih od 60 godina povećati za 34 posto, a Hrvatska je po demografskoj strukturi jedna od najstarijih populacija u svijetu. U sklopu globalnog koncepta zdravog starenja, predstavljen je i hrvatski model sa smjernicama za razvijanje i održavanje funkcionalne sposobnosti osoba starije životne dobi. To podrazumijeva razvijanje age-friendly okruženja koje će poticati samostalnost starijih te njihovo uključivanje u odlučivanje i razvojne procese na svim razinama. Također je važno raditi na razvoju održivog sistema za dugoročnu brigu o starijim osobama kao i na prilagođavanju zdravstvenog sistema za potrebe starijih. Uz to, potrebno je stalno unapređivanje mjerenja, praćenja i istraživanja koncepta zdravog starenja. Shvaćajući ekonomske, socijalne i političke utjecaje starenja, Europska unija uložila je već 100 milijuna eura u istraživanja o zdravom starenju, naveo je dr. Kolarić. Također, Svjetska zdravstvena organizacija napravila je nacrt dokumenta „Decade of Healthy ageing 2020-2030“ koji bi u svibnju ove godine trebala prihvatiti Svjetska zdravstvena skupština. Nacrt dokumenta dostupan je ovdje.
Na kraju predavanja, dr. Kolarić je pozvao sudionike sastanka da u svojim državama promoviraju koncept zdravog starenja, potiču inkluzivni odnos prema starijima kao i stručno usavršavanje profesionalaca koji se bave ovom populacijom.
Još jedno zapaženo predavanje održao je prof.dr. Dragan Primorac, predsjednik Hrvatskog društva za personaliziranu medicinu te autor knjige o farmakogenetici u kliničkoj praksi. U svome predavanju govorio je o budućnosti zdravstva, personaliziranoj medicini. Ovaj oblik terapije krojen prema pacijentu osigurava uštede u zdravstvenom sustavu, tako da se već u prvih šest mjeseci troškovi smanjuju za 40 posto, istaknuo je prof. Primorac.
U bliskoj budućnosti, čak u sljedećih pet godina, predviđa prof. Primorac, svaki pacijent imat će elektronički zapis svog genetičkog i molekularnog profila, a farmakogenetika će omogućiti "određivanje prave terapije za pravoga pacijenta u pravo vrijeme".
Prof. Primorac smatra da je edukacija liječnika i studenata o ovom području medicine iznimno važno, stoga na studiju medicine u Splitu predaje izborni kolegij „Personalizirana i regenerativna medicina: mit ili realnost“ u kojemu studente medicine upoznaje s osnovnim konceptom personalizirane i regenerativne medicine, temeljenim na najsuvremenijim dostignućima iz područja molekularne i stanične biologije, kliničke medicine i tkivnog inženjeringa s ciljem precizne i pravovremene dijagnostike, te optimizirane terapije.
Tijekom dvodnevnog okupljanja održana su brojna predavanja koja su stavila naglasak na važnost prevencije i ranog otkrivanja malignih bolesti, Alzheimerove i drugih demencija, jačanja uloge obiteljskog liječnika i patronažne medicinske sestre. Zdravo starenje bila je tema predavanja i radionica prvoga dana, dok su drugi dan obilježili paralelni sastanci za liječništvo, sestrinstvo te dentalnu medicinu, uz zastupanje teme zdravstvenog turizma s naglaskom na zdravo starenje.