09.05.2018.
- U javnoj raspravi dali smo više od 100 primjedbi na nacrt prijedloga, ali i ponudili rješenja. Jedina pozicija u kojoj bi zakon donio određenu kvalitetnu promjenu je na razini primarne zdravstvene zaštite, gdje se predlažu privatne ordinacije. No, ni odredbe o tome nisu cjelovite i potrebno ih je doraditi. Ono što je najmanje kvalitetno riješeno, odnosno, gdje zakon ne nudi nikakva rješenja jest pozicija bolničkog sustava koji troši najviše novca i koji je potrebno racionalizirati – istaknuo je doc. dr.sc. Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore. Premda se HLK slaže sa zakonskim prijedlogom, kada je riječ o rješavanju pitanja primarne zdravstvene zaštite, mr. sc. Ante Klarić, voditelj Službe stručno-medicinskih, pravnih i međunarodnih poslova HLK istaknuo je kako su kod osnivanja ordinacija problem administrativne barijere. Sporna je suglasnost župana koji bi po nacrtu zakonskog prijedloga trebao odlučivati gdje će tko osnivati ordinaciju ili hoće li se ordinacija preseliti na koje drugo mjesto. Kao jedan od glavnih problema istaknuto je ukidanje staža kao obveznog dijela stručne edukacije liječnika te „prepisivanje“ Pravilnika o specijalističkom usavršavanju u novi zakon.
- Ukidanje pripravničkog staža doprinosi nesigurnom ulasku mladih liječnika u zdravstveni sustav. Dobro rješenje za taj problem, tzv. sekundarijat, uvela je Slovenija. Taj model i mi bismo trebali preuzeti kako bismo spriječili odljev mladih liječnika. Ideja je da se mladi liječnik, čim završi fakultet, prima u sustav kroz sekundarijat, gdje 6-12 mjeseci radi pod obveznim nadzorom mentora, a sa sekundarijatom nastavlja sve dok ne dobije željenu specijalizaciju – kazao je dr. sc. Krešimir Luetić, prvi dopredsjednik HLK. Dodao je i kako mladi ljudi ne vide perspektivu, a osobito ne u „prepisivanju“ Pravilnika o specijalističkom usavršavanju, kojim su bili nezadovoljni i kojeg je Ustavni sud odbacio. Prema njemu, specijalizanti koji odluče nastaviti svoje stručno usavršavanje u nekoj drugoj ustanovi, moraju platiti visoke penale ustanovi koja im je omogućila specijalizaciju.
- Mladi liječnici okosnica su ovog sustava. Najveći broj sada aktivnih liječnika za 10 godina otići će u mirovinu. Ako nema zamjene za njih, urušit će se sustav – upozorio je prim. Ante-Zvonimir Golem, dr. med., drugi dopredsjednik HLK. Da je situacija po tom pitanju zabrinjavajuća, ukazuju i recentne statistike o broju liječnika, osobito ginekologa i pedijatara. Na primarnoj razini za 404.103 djece, brine tek 282 tima specijalista pedijatara. Najgora je situacija u Ličko-senjskoj županiji, gdje postoje samo tri pedijatrijska tima koja su prošle godine odradila preko 3.000 pregleda djece. Problem nedostataka izvanbolničkih specijalista pedijatara ovim prijedlogom Zakona nije riješen niti su postavljene osnove za taj nedostatak. Kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti žena, u Hrvatskoj postoje 253 tima s 242 specijalista ginekologa koji brinu za oko 1.7 milijuna žena. I u ovom slučaju nalazimo timove bez nositelja (nedostaje 11 liječnika specijalista ginekologa). Najveći je problem u Šibensko-kninskoj županiji gdje su samo tri tima ginekologa, koji su pregledali 14.287 žena u 118.826 posjeta. Manjak liječnika rezultira i preopterećenošću sustava te brojkom od više od tri milijuna prekovremenih sati koje su liječnici odradili u prošloj godini.
- Prekovremeni sati koje liječnici odrađuju ne samo da nisu plaćeni, već su i zakonski nelegalni. Zakon ni u tom smislu ne nudi rješenja, a zbog tog pitanja, mnogi liječnici odlučili su se na tužbe protiv poslodavca u čemu imaju potporu Komore kroz policu pravne zaštite.
Zbog svega navedenog, Hrvatska liječnička komora očekuje da će se uvažiti te u zakonski prijedlog unijeti, značajan broj primjedbi. To je osobito važno jer je ovo prijelomni trenutak za dekonstrukciju zdravstvenog sustava, u kojoj se osim Zakona o zdravstvenoj zaštiti, treba promijeniti i Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o zdravstvenoj djelatosti te mnogi drugi pravilnici.
Budući da smatramo da je ovaj prijedlog zakona nedovoljno kvalitetan i ne jamči građanima Republike Hrvatske perspektivu zdravstvenog sustava, ako se primjedbe ne usvoje, Komora ga neće podržati, zaključio je doc.dr.sc. Trpimir Goluža.
Odgovarajući na novinarska pitanja o potpori mladim liječnicima, Goluža je naveo da je Komora lani povukla 30 milijuna kuna iz europskih fondova za usavršavanje mladih liječnika te da je prošli mjesec raspisan natječaj za inozemnu stručnu izobrazbu u vrijednosti 2 milijuna kuna. Donijeli smo mjere kojima nastojimo unaprijediti svakodnevni život liječnika, pa je Komora osigurala i stambene kredite pod povoljnijim kamatama, i time liječnicima uštedjela oko 700 milijuna kuna.
Na pitanje što Komora predlaže vezano za status Domova zdravlja, Goluža je rekao da se oni moraju preustrojiti u primjerice dijagnostičke centre.
Neće se ništa katastrofalno dogoditi ako liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti budu vlasnici ordinacija, jer ih je i sada 70 posto u koncesijama, rekao je Goluža poručivši da se ne nasjeda na plašenje građana tajkunizacijama i amerikanizacijama hrvatskog zdravstva.