U većini zemalja Europske Unije alkohol i cigarete smatraju se luksuzom s jedne strane i velikim zdravstvenim opterećenjem s druge strane. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da godišnje od posljedica pušenja, uključujući pasivno pušenje, umre oko šest milijuna ljudi, od kojih pet milijuna uslijed izravne uporabe duhana, a procjenjuje se da 600.000 nepušača umre od posljedica izloženosti duhanskom dimu (“pasivno pušenje”).
Slijedom navedenog je jasno zašto se u velikoj većini razvijenih zemalja podizanjem cijena duhanskih proizvoda pokušava utjecati na učestalost brojnost njihove uporabe u društvu, a u isto vrijeme dijelom prihoda od prodaje ulaže u zdravstvo koje najveću količinu novaca koristi upravo za liječenje posljedica njihove uporabe.
Vino bi trebalo biti izdvojeno od žestokih alkoholnih pića
Također, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnja potrošnja čistog alkohola po stanovniku u Republici Hrvatskoj iznosi 12.2 litre. Prekomjerno pijenje alkoholnih pića u smislu ovisnosti povezano je s povećanim rizikom obolijevanja, ozljeđivanja i umiranja. No, s druge strane, prema preporukama L’Institut Européen de Diététique et Micronutrition (IEDM) umjerena konzumacija vina ima pozitivno djelovanje na organizam, kako protuupalno tako i antioksidativno te bi trebalo biti izdvojeno od žestokih alkoholnih pića pri mijenjanju porezanih stopa. Osim toga vrhunsko vino može biti "trademark" jedne države slično kao i nogometna reprezentacija ili vrhunsko zdravstvo. Ono što je potrebno je kontinuirana edukacija građana Republike Hrvatske o štetnosti prekomjerne konzumacije alkohola, koja trenutno nedostaje.
S time u svezi stav HUBOL-a je pozitivan u smislu uplaćivanja dijela sredstava od prodaje prvenstveno duhanskih proizvoda u zdravstveni sustav. Krajnje je vrijeme da se u zdravstvo počne ulagati, a ne očekivati da bude "samoodrživ" sustav koji će se samostalno financirati i istovremeno sa jednakim sredstvima već dugi niz godina, pružati vrhunsku zdravstvenu zaštitu kakvu hrvatsko zdravstvo i pruža velikim dijelom zahvaljujući odricanju i prekovremenom radu liječnika i medicinskih sestara i tehničara, a vjerujemo da naša država ne želi da zdravstvo isključivo ovisi o prekovremenom radu nosioca zdravstvenog sustava.
No prije posezanja za uvođenjem dodatnih trošarina i poreza, potrebno je napraviti adekvatnu analizu troškova HZZO-a, uvesti normative redovitog i realnog plaćanja cijena zdravstvene usluge i dugova države prema sustavu zdravstva, a ne kontinuirano umanjivati cijene usluga i od toga isplaćivati 25 posto, čime se doprinosi velikom "manjku" koji kontinuirano puni medijske prostore, ali i svako malo prijeti ovrhama bolnica i navodi potencijalne nedostatke lijekova za pacijente čime se doprinosi stvaranju atmosfere kaosa i straha. Medicina svakim danom napreduje i ukoliko Hrvatska i dalje želi ići ukorak sa zemljama Europske Unije, nužan je iskorak u ovom smjeru, koji bi napravio financijski doprinos u smislu stabilizacije zdravstvenog sustava s jedne strane i preventivno djelovalo na prekomjernu konzumaciju alkohola i duhana s druge strane.
Obzirom na negativne demografske trendove, trendove oboljevanja i uzroka umiranja hrvatskih građana koji nas prate posljednjih godina, najmanje što država može učiniti je stanovništvo koje živi i radi u Hrvatskoj zaštititi preventivnim mjerama i dati do znanja da zdravlje ipak jest najvažnije," navodi HUBOL u priopćenju.