Po prvom nacrtu Državnog proračuna za 2019. Ministarstvu zdravstva rashodi manji za 9,6 posto

03.08.2018.

Po prvom nacrtu Državnog proračuna za 2019. koji su objavili mediji, Ministarstvo zdravstva u krugu je „proračunskih gubitnika“ jer su mu planirani rashodi za 9,6 posto manji u odnosu na 2018.,  što iznosi oko milijardu kuna.  To je nepotvrđena informacija za koju se očekuje ocjena ministra zdravstva Milana Kujundžića koji je tijekom ove godine više puta izjavio da sektoru zdravstva nedostaje najmanje tri milijarde kuna te da se dio toga može namaknuti i stopostotnim povećanjem trošarina na alkohol i cigarete.

Premijer Andrej Plenković i ministar financija  Zdravko Marić predstavili su u četvrtak 2. kolovoza dugo najavljivanu poreznu reformu po kojoj bi se u idućoj godini za 1,5 posto povećao doprinos za zdravstveno osiguranje koji bi u konačnici iznosio 16,5 posto. Istodobno Vlada planira ukidanje doprinosa za obvezno osiguranje od 1,7 posto i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto.

Odgovarajući na novinarska pitanja ministar Marić izjavio je da Vlada raspolaže podacima koji govore o ukupnim dugovima u zdravstvu. Podsjetio je da je prošle godine Ministarstvu zdravstva transferiran određeni iznos u okviru postojećeg proračunskog limita, da su dugovi po prvi puta nakon dugo godina nešto smanjeni, no da i unatoč tome i dalje postoje. Danas su na razini oko sedam milijardi kuna i da bi se smanjili potrebno je napraviti kombinaciju mjera  na prihodnoj i rashodovnoj, troškovnoj strani. Dugovi pojedinih lokalnih bolnica sezali su više od 970 dana, odnosno rokovi plaćanja bili su gotovo tri godine. Sada su svedeni na oko godinu dana, ali to još uvijek nije nešto čime možemo biti zadovoljni. Podaci kojima raspolažemo od početka ove godine ponovno pokazuju pritiske na te dospjele nepodmirene obveze, rekao je ministar Marić.

Na pitanje da li podržava ideju 100 postotnog povećanja trošarina na alkohol i cigarete odgovorio je kako je više puta govorio o toj temi. Naveo je da Hrvatska ima jako dugačku kopnenu granicu sa zemljama ne članicama EU. Govorimo i o BiH i o Srbiji. Dakle, od Županje, Slavonskog Broda sve do Imotskog i Metkovića postoji problem da se ponovno otvori tzv. sivo tržište koje smo nakon dugo godina uspjeli anulirati, odnosno svesti na najmanju moguću mjeru.

U Hrvatskoj se za zdravstvo po stanovniku izdvaja 681 euro godišnje. Oko 30 posto stanovništva plaća doprinos, a među njima svega polovica dopunsko zdravstveno osiguranje. Od ukupno 24 milijarde kuna koji se godišnje prikupi za zdravstveni sektor 85 posto troškova odlazi na usluge, a četiri milijarde kuna na lijekove.

vrh stranice