14.01.2026.
Premda bi naziv to možda sugerirao, tribina nije bila posvećena tehničkoj prezentaciji novih alata, već (kritičkom) osvrtu na to kako tehnologija mijenja odnos liječnika i pacijenta, odnose između liječnika, ali i samo poimanje medicine u suvremenim uvjetima.
Dr. sc. Nikola Ivan Leder, dr. med., u svom je predavanju pod nazivom "Može li AI biti bolji radiolog – ili samo brži detektor anomalija?" naglasio kako algoritmi - iako neusporedivo brži u uočavanju anomalija na tisućama slika učinjenih tijekom radiološke pretrage - i dalje pate od nedostatka konteksta, što je krucijalno za kvalitativnu ocjenu zdravstvenog stanja pacijenta.
Izv. prof. dr. sc. Andrej Novak, dr. med., približio je sudionicima tribine način na koji se strojno učenje, matematika i medicina spajaju u analizama zatajenja srca s ciljem uočavanja pravilnosti u naoko nepravilnom sustavu i omogućavanja predviđanja pogoršanja stanja prije pojave simptoma. No, i tijekom ovog predavanja naglašena je krucijalna važnost kvalitete i kvantitete podataka na kojima umjetna inteligencija "uči", jer kritički pristup, koji umjetna inteligencija nema, uvelike uvjetuje kvalitetu prediktivnih modela.
Ivan Bekavac, dr. med., i Antonio Matošević, mag. iur., u svom su se predavanju osvrnuli na trenutnu pravnu regulativu telemedicine i e-liječenja te primjere zemalja koje su e-liječenje, kao i upotrebu umjetne inteligencije u svrhu liječenja, zakonodavno uredili i time postavili temelje za njihov uspješan razvoj. Osim toga, podsjetili su sudionike i na etičke obveze liječnika i dileme koje sa sobom donose suvremeni, ponajviše tehnološki, procesi.
Moderatorica tribine bila je prof. prim. dr. sc. Lada Zibar, dr. med., predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju, a tribina je snimljena i dostupna na eAkademiji Hrvatske liječničke komore ovdje u svrhu edukacije liječnika i poticanja promišljanja o neizbježnim, a velikim promjenama koje procesi digitalizacije i automatizacije nose sa sobom.