Prisjetimo se, KBC Sestre milosrdnice je 31.3.2026. raspisao natječaj za imenovanje predstojnika Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju, a isti natječaj je bez obrazloženja i nakon što je povjerenstvo za izbor kandidata predložilo izbor kandidata poništen 10.7.2026. Novi natječaj je raspisan 21.8.2026., a odluka o izboru predstojnika od 28.10.2026. izazvala je val otkaza kolega radiologa. U nepuna dva tjedna zahtjev za prekid radnog odnosa zatražilo je deset radiologa, sedam onkoloških radiologa i tri intervencijska radiologa.

Svi liječnici znaju što bi značilo za cjelokupni sustav ako se ovi otkazi realiziraju. Radi se o visoko educiranom kadru sa specifičnim stručnim znanjima i iskustvom te nije pretjerano reći da se takav ljudski potencijal ne može jednostavno zamijeniti reorganizacijom ili usmjeravanjem pacijenata prema drugim ustanovama.

Onkološki radiolozi s Klinike za tumore godišnje odrade prosječno skoro 50.000 pretraga, više od 5000 CT pretraga, više od 5000 MR pretraga, skoro 7000 mamografija, preko 12.000 ultrazvučnih pregleda, oko 13.000 RTG pretraga te oko 6000 raznih intervencijski postupaka. Mislim da je nepotrebno naglašavati da se radi o pacijentima s posebno teškim, onkološkim dijagnozama. Rad onkoloških radiologa je upravo zbog toga organiziran tako da ne postoje neprihvatljive "liste" čekanja te se iste korigiraju na tjednoj razini, a radiolozi dodatno otvaraju termine u popodnevnim satima i vikendima.

Dva neurointervencijska radiologa su u 2025. godini odradila 605 intervencijskih postupaka koji izravno spašavaju živote i sprječavaju invalidnost. Radi se o više od 170 trombektomija, oko 140 zahvata vezanima za liječenje aneurizmi, više od 170 cerebralnih panangiografija, oko 30 postupaka vezanih za endovaskularno zbrinjavanje aneurizmi aorte, radi se o dodatnim postupcima vezanim za liječenje subduralnih hematoma, fistula, plućnih trombektomija i ostalih visoko specifičnih intervencijskih postupaka.

Intervencijski radiolog visokospecijaliziran za perifernu cirkulaciju obavi godišnje oko 250 digitalnih subtrakcijskih angiografija i perkutanih transmuralnih angioplastika, oko 80 embolizacija na organima u trbuhu, oko 130 raznih ablacija, 500 biopsija te nekoliko stotina drugih intervencijskih postupka na perifernoj cirkulaciji.

Sve su to stručnjaci koji vrlo odgovorno, savjesno i stručno doživljavaju svoj poziv, ulažu vrijeme, proširuju znanja, a sve na dobrobit svojih pacijenata. Oni samo žele raditi svoj posao, liječiti i spašavati živote, a jedino što traže od sustava je mirno i poticajno radno okuženje.

Hrvatska liječnička komora je još 2021. upozoravala na ozbiljne upravljačke probleme i narušene međuljudske odnose upravo u Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice. Pet godina poslije svjedoci smo ponovne eskalacije problema u istom zavodu. Smatramo da se odluke o rukovodećim mjestima u bolnicama ne bi smjele donositi zanemarujući stručnost, organizacijske i upravljačke sposobnosti kandidata, ali i stavove liječnika koji u tim organizacijskim jedinicama rade kao i relevantne sudske presude.

Studija hrvatskog liječništva, koju Komora provodi svake dvije godine, kontinuirano pokazuje da su kvaliteta upravljanja, međuljudski odnosi i radna atmosfera među ključnim čimbenicima zadržavanja liječnika u ustanovama javnog zdravstvenog sustava. U uvjetima manjka liječnika zdravstveni sustav ne može dopustiti ovakav gubitak iskusnih i visokospecijaliziranih stručnjaka za čiju edukaciju i stjecanje potrebnih iskustava trebaju godine i desetljeća odricanja.

I ono najbitnije, njihovim, našim pacijentima, kakvu poruku šalje zdravstveni sustav koji ne čini sve da bi zadržao ovakve stručnjake, stručnjake koji svojim znanjem i radom pomiču granice i koji pacijentima pružaju potrebnu i izrazito specifičnu zdravstvenu zaštitu, stručnjake koje sustav nema kapaciteta jednostavno nadomjestiti. Osiguravanje kontinuiteta zdravstvene skrbi i interesi pacijenata trebaju biti apsolutni prioritet i KBC-u Sestre milosrdnice, ali i Ministarstvu zdravstva, jer ne postoji zdravstveni sustav koji smije preuzimati rizike koje ovakve odluke donose. Kolege radiolozi zavrjeđuju mirno radno okruženje u kojem će njihov rad i znanja biti cijenjeni, a pacijenti zavrjeđuju predane stručnjake koji im mogu pružiti primjereno liječenje.

Pri izboru čelnika klinika i zavoda ključni kriteriji moraju biti osim stručne izvrsnosti i profesionalnog integriteta sposobnost vođenja timova, razvoja struke i stvaranja profesionalnog i poticajnog radnog okruženja. Voditi takvu ustrojstvenu bolničku jedinicu znači preuzeti odgovornost ne samo za stručne rezultate nego i za ljude koji u njoj rade te za stabilno funkcioniranje cijelog sustava.

Ovakvi problemi i krizne situacije su briga svih nas i zato izražavamo nadu da će biti odgovarajuće i kvalitetno riješeni, prvenstveno na dobrobit naših pacijenata.