Naučene lekcije iz pandemije COVID -19
Europska komisija je predstavila naučene lekcije iz pandemije COVID-19 od unazad 18 mjeseci, nadovezujući se na njih kako bi poboljšala djelovanje na EU i nacionalnoj razini. To će pomoći boljem predviđanju rizika za javno zdravlje i poboljšati planiranje u slučaju nepredviđenih okolnosti, što dovodi do bržih i učinkovitijih zajedničkih odgovora na svim razinama.
Deset lekcija usredotočeno je na ono što treba poboljšati i što se može učiniti bolje u budućnosti. Lekcije nisu iscrpne, ali pružaju prvu sliku onoga što treba poduzeti u korist svih Europljana:
1. Brže otkrivanje i bolji odgovori zahtijevaju snažan globalni zdravstveni nadzor i poboljšani europski sustav prikupljanja informacija o pandemiji. EU bi trebao voditi napore na dizajniranju novog robusnog globalnog nadzornog sustava temeljenog na usporedivim podacima. Novi i poboljšani europski sustav prikupljanja informacija o pandemiji pokrenut će se 2021. godine.
2. Jasniji i koordiniraniji znanstveni savjeti olakšali bi javnu komunikaciju I donošenje odluka o politici. EU bi trebao imenovati europskog glavnog epidemiologa i odgovarajuću upravljačku strukturu do kraja 2021. godine.
3. Poboljšana pripravnost zahtijeva stalna ulaganja, nadzor i preispitivanja. Europska komisija trebala bi pripremiti godišnje izvješće o stanju pripravnosti.
4. Alati za hitne slučajeve moraju biti brži i lakši za aktiviranje. EU bi trebao uspostaviti okvir za aktiviranje izvanrednog stanja pandemije EU-a i skup alata za krizne situacije.
5. Koordinirane mjere trebale bi postati refleks za Europu. Europsku zdravstvenu uniju trebalo bi usvojiti brzo, prije kraja godine, a između institucija treba ojačati koordinaciju i metode rada.
6. Potrebno je javno-privatno partnerstvo i jači opskrbni lanci kako bi se osigurao protok kritične opreme i lijekova. Tijelo za pripravnost i odgovor na hitne slučajeve u zdravstvu (HERA) trebalo bi početi s radom do početka 2022. godine, a što je prije moguće uspostaviti zdravstveni važan projekt od zajedničkog europskog interesa kako bi se omogućile probojne inovacije u farmaceutskim proizvodima. EU FAB pogon trebao bi osigurati da EU ima dovoljno „uvijek toplog“ kapaciteta za proizvodnju 500–700 milijuna doza cjepiva godišnje, a polovica tih doza treba biti spremna u prvih 6 mjeseci pandemije.
7. Paneuropski pristup ključan je za brže, šire i učinkovitije kliničko istraživanje. Treba uspostaviti široku EU platformu za klinička ispitivanja s više centara.
8. Sposobnost suočavanja s pandemijom ovisi o kontinuiranim i povećanim ulaganjima u zdravstvene sustave. Treba podržati države članice da ojačaju cjelokupnu otpornost zdravstvenih sustava kao dio njihovih ulaganja u oporavak i otpornost.
9. Prevencija, spremnost i odgovor na pandemiju globalni je prioritet za Europu. EU bi trebao nastaviti voditi globalni odgovor, posebno kroz COVAX, i jačati globalnu arhitekturu zdravstvene sigurnosti kroz jačanje Svjetske zdravstvene organizacije. Treba razviti i partnerstva za pripravnost za pandemiju s ključnim partnerima.
10. Treba razviti koordiniraniji i sofisticiraniji pristup rješavanju dezinformacija.
Sljedeći koraci
Ovo izvješće o ranim lekcijama iz pandemije COVID-19 predstavljeno je Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije, a Komisija će pratiti konkretne rezultate u drugoj polovici 2021. godine.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je izjavila: „Sveobuhvatni odgovor EU na pandemiju bez presedana je i isporučen u rekordnom roku, što dokazuje važnost zajedničkog rada u Europi. Zajedno smo postigli ono što niti jedna država članica EU ne bi mogla sama. No, također smo naučili što je dobro funkcioniralo i gdje bismo mogli bolje u budućim pandemijama. Sada ove lekcije moramo pretvoriti u promjene. "
Potpredsjednica za promicanje našeg europskog načina života Margaritis Schinas je rekla: „Unatoč činjenici da je zdravstvena politika na europskoj razini još uvijek u povojima, odgovor EU-a na pandemiju bio je velik i uključio je širok spektar nezapamćenih inicijativa koje su osmišljene i realizirane u rekordnom roku. Ponašali smo se brzo, ambiciozno i koherentno. To je postignuto i zahvaljujući neviđenoj solidarnosti iskazanoj među institucijama EU-a koja je osigurala jedinstveni odgovor EU-a. Ovo je jedna odlična lekcija koju moramo nastaviti graditi. Ali nema vremena, niti mjesta za samozadovoljstvo. Danas identificiramo specifična područja na kojima već znamo da se može i treba učiniti više kako bi se osigurao učinkovitiji zdravstveni odgovor u budućnosti. Ova kriza može biti katalizator za daljnju europsku integraciju u područjima u kojima je najpotrebnija."
Pozadina
Kako se kriza počela razvijati, EU je razvio široki spektar odgovora na zdravstvenu politiku, što je primjer zajedničkog pristupa cjepivima kroz Strategiju EU-a za cjepiva i inicijative u nizu drugih politika. Inicijativa Green Lanes održala je protok hrane i lijekova kroz jedinstveno tržište. Uobičajeni pristup procjeni stope zaraze u različitim regijama učinio je ispitivanje i karantenu puno dosljednijim. Nedavno su dogovoreni i implementirani EU Digitalni COVID certifikati koji su implementirani u rekordnom roku, utirući put sigurnom nastavku turizma i putovanja ovog ljeta, ali i kasnije. Istodobno, EU je poduzela odlučujuću akciju u suzbijanju ekonomskih posljedica pandemije. To se u velikoj mjeri oslanjalo na iskustvo i aranžmane izgrađene za rješavanje prethodnih izazova i kriza na gospodarskom i financijskom području.
Međutim, ovi uspjesi ne prikrivaju poteškoće s kojima su se susretale, posebno u povećanju proizvodnih kapaciteta, dijelom i zbog nedostatka trajno integriranog pristupa istraživanju, razvoju i proizvodnji koji je usporio početnu dostupnost cjepiva. Iako je ovo od tada riješeno, potrebna su dugoročnija rješenja za ublažavanje budućih štetnih zdravstvenih događaja ili kriza.