Postoje službeni kanali kroz koje se može prijaviti nezadovoljstvo pruženom zdravstvenom zaštitom i njihovo je korištenje ispravno. HLK apelira na građane da u javnosti i na društvenim mrežama o radu liječnika govore onako kako bi htjeli da se govori o njihovom radu.

Komora poziva građane, imajući razumijevanja za njihovu brigu za svoje zdravlje i zdravlje njihovih najbližih, da ne potiču mržnju i bijes na liječnike i druge zdravstvene djelatnike jer to donosi iznimno loše posljedice za cijelo društvo. Tako se stvara društvo nasilja i frustracija koje počiva na izljevima bijesa, teškim uvredama, prijetnjama i poticanju mržnje. To nije društvo kakvo žele hrvatski građani i hrvatski liječnici. Hrvatskom društvu potrebna je solidarnost, tolerancija i suradnja, a ne bijes i mržnja.

Hrvatska liječnička komora upućuje poziv urednicima i novinarima hrvatskih medija da se pri izvještavanju o samoubojstvima pridržavaju smjernica Svjetske zdravstvene organizacije. Medijsko izvještavanje o suicidu može pozitivno ili negativno utjecati na ponašanje javnosti i pojedinaca te je ključno odgovorno izvještavati o tom problemu fokusirajući se na provjerene informacije nužne za razumijevanje šireg konteksta. Treba izbjegavati fotografije umrlog i scene samoubojstva, oproštajna pisma te sve pojedinosti tragičnog čina. Nije prihvatljivo kriviti nikoga ili pretjerivati. Osim toga treba davati informacije o pokazateljima rizika i znacima upozorenja te pružiti obavijest o oblicima pomoći u zajednici. Važno je da mediji svojim načinom izvještavanja aktivno podupiru prevenciju suicida. HLK sa žalošću konstatira da su pojedini hrvatski mediji i novinari daleko od etičkog izvještavanja o suicidu. Postoje znanstvena istraživanja koja potvrđuju da neetično medijsko izvještavanje o samoubojstvima može imati negativan utjecaj te potaknuti nova samoubojstva.

Hrvatska liječnička komora uputit će poziv Hrvatskom novinarskom društvu da zajedno pokrenu aktivnosti koje će dodatno osvijestiti važnost etičkog izvještavanja u prevenciji samoubojstava. Komora je također pokrenula poseban telefon za psihološku podršku i savjetovanje za liječnike te im omogućila i niz digitalnih edukacija o mentalnom zdravlju.
Komora podsjeća da hrvatski zdravstveni sustav počiva i opstaje upravo na odricanju i entuzijazmu liječnika, medicinskih sestara i ostalih zdravstvenih djelatnika. Hrvatski liječnici svakodnevno časno i odgovorno obavljaju svoj poziv. Hrvatsko zdravstvo nije učinkovito organizirano, financije su nedovoljne, upravljački je nezadovoljavajuće, infrastrukturno zastarjelo, a kadrovski nedostatak liječnika i medicinskih sestara je velik. Građani to osjećaju kroz smanjenu dostupnost zdravstvene skrbi, a liječnici kroz premorenost, iscrpljenost i ogroman psihički i fizički stres. I liječnici i pacijenti žrtve su neučinkovitog javnog zdravstvenog sustava. To je ono na što se svi moramo fokusirati jer upravo ta neučinkovitost sustava je izvor nezadovoljstva i liječnika i pacijenata.