Iz Komore

Neprihvatljivo MUP-ovo prebacivanje odgovornosti za sigurnost na cestama na liječnike

12.11.2021.

Budu li prihvaćene izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ZSCP) prema kojima liječnici obiteljske medicine moraju prijavljivati pacijente čija promjena zdravstvenog stanja utječe na njihovu sposobnost vožnje, provođenje tog zakona će sustavno kršiti Zakon o liječništvu, Zakon o povjerljivosti podataka kao i opasno narušavati povjerljiv odnos između liječnika obiteljske medicine i njihovih pacijenata, što smatramo nedopustivim, naglašeno je na okruglom stolu na temu: „Prijedlog izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama i obveze liječnika“, održanom u četvrtak u Hrvatskoj liječničkoj komori.

Konferencija „Data4Oncology“-primjena digitalnih tehnologija u onkologiji

19.10.2021.

Hrvatska liječnička komora partner je projekta „Žene u tehnologiji“, u sklopu kojega će se 11. studenoga 2021. u Wespa Spaces u Zagrebu održati konferencija „Data4Oncology“. Na konferenciji će se govoriti o utjecaju pandemije na onkološke pacijente, važnosti korištenja zdravstvenih podataka u onkologiji te ostalim aspektima primjene digitalnih tehnologija i aktualne situacije vezane za onkologiju. Članovima HLK omogućeno je besplatno online praćenje konferencije, odnosno 50% popusta na kotizaciju za sudjelovanje uživo.

Pet krovnih liječničkih organizacija traže žurno donošenje šest ključnih epidemioloških mjera

04.11.2021.

Zbog izrazitog i rapidnog pogoršanja epidemiološke situacije u Hrvatskoj i velikog pritiska na zdravstveni sustav te prijetećeg preopterećenja bolnica i narušavanja njihovih sposobnosti za liječenje COVID, ali i ne-COVID bolesnika, pet liječničkih organizacija, Hrvatska liječnička komora, Hrvatski liječnički zbor, Hrvatski liječnički sindikat, HUBOL i KoHOM od Vlade Republike Hrvatske i Nacionalnog stožera civilne zaštite zatražili su žurno donošenje sljedećih mjera:

Alarmantni podaci o primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj

03.11.2021.

Obiteljskih liječnika i ginekologa je svakim danom sve manje i sve su stariji. Zadnjih 25 godina Hrvatska bilježi stalni pad broja zaposlenih liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) te se omjer liječnika u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti povećao na 1:3. Neulaganje u PZZ, od kojeg se očekuje da zbrine 80% zdravstvenih potreba hrvatskih građana kako bi se rasteretio skuplji bolnički sustav, dovelo je do neracionalnosti u zdravstvu, manje dostupnosti zdravstvenih usluga građanima kao i lošijih ishoda liječenja.

vrh stranice