„Nesigurnost u medicini“ na tribini Hrvatske liječničke komore u Dubrovniku

09.04.2018.

„Nesigurnost u medicini“ bila je tema tribine koju su zajednički održali Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju Hrvatske liječničke komore (HLK) i Županijsko povjerenstvo HLK-a Dubrovačko-neretvanske županije na kojoj je  na matematičko-statistički argumentiran način ukazano na relativnost suvremenih, osobito kliničkih i farmakoloških, medicinskih spoznaja.

 Na tribini su izlagali  prof. Lada Zibar („Nesigurnost u medicini“), dr. Dragutin Petković („Medicina utemeljena na dokazima“), prim. Ljiljana Betica-Radić („Skupi lijekovi“) i student medicine Luka Lovrenčić, („Liječničke pogreške“).

Postoji potreba za upoznavanjem javnosti s činjenicama kako medicina nije svemoćna, kako liječnici nisu čarobnjaci, kako je i smrt sastavni dio života. Liječničke odluke oduvijek počivaju na znanjima ograničene sigurnosti. Medicina utemeljena na dokazima najbolji je  oslonac u donošenju kliničkih odluka i najjači čimbenik smanjenja nesigurnosti koja je i dalje jedna od temeljnih odrednica liječničkog posla, istaknuto je na tribini. U vezi sa skupim lijekovima istaknuto je da ih je važno osigurati svima potrebitima. S druge strane, ostaje dvojbeno je li etično, u situaciji u kojoj nikada nije moguće osigurati financiranje baš svih lijekova i medicinskih proizvoda, odobravati iznimno skupe lijekove čiji je učinak katkad skroman i relativno kratkoročan.

Sudionici skupa pozabavili su se i liječničkom pogreškom koja je, kako je istaknuto siva zona u stručnoj i zakonskoj perspektivi te je stoga potrebna dodatna pozornost u njihovom bilježenju, izbjegavanju, odnosno sprječavanju. Osobito je uputno izgraditi mehanizme nadzora i strategiju prevencije štetnih ishoda u medicini (liječnik, medicinska sestra, lijekovi, oprema). Pri tomu, naglašeno je,  treba razlikovati pogrešku od komplikacije i neželjenog ishoda. Bilježiti treba i pogreške bez posljedica, kako bi se njihovim prepoznavanjem našao način da ih se izbjegne i u konačnici spriječi moguća posljedica.

Rasprava je pokazala da je liječnicima ova tematika bliska, međutim, nisu oni jedini koji trebaju biti svjesni nesigurnosti unutar koje djeluju. O tome treba učiti i studente medicine i druge zdravstvene djelatnike, ali i javnost, a osobito medije. Imperativ je kultura informiranja pacijenta o svim scenarijima dijagnostike i liječenja jer će na taj način suradnja na relaciji liječnik - pacijent biti iskrenija, bolja i svrsishodnija. Od pacijenata, odnosno svih građana očekuje  se prihvaćanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje što će pridonijeti i općenito boljoj zdravstvenoj situaciju. Takvim načinom komunikacije i suradnje bili bi manji i strahovi od eventualnih tužbi, istaknuto je na tribini.

vrh stranice