PR magla, aktivizam i neteme

11.02.2023.

Donosimo uvodnik predsjednika HLK-a doc.dr.sc. Krešimira Luetića "PR magla, aktivizam i neteme" za novi broj Liječničkih novina.

U subotu 4. veljače, na neradni dan, u poslijepodnevnim satima Ministarstvo zdravstva uputilo je priopćenje medijima pod naslovom „Put koji je izabrala HLK s ostalim strukovnim organizacijama neće doprinijeti boljem statusu pacijenata“, a u popratnom mailu navode da se priopćenje odnosi na anketu HLK i ostalih strukovnih organizacija te njihov istup u medijima.

Radi se o anketi koju je krajem siječnja liječnicima uputilo pet krovnih liječničkih organizacija (Hrvatska liječnička komora, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatska udruga bolničkih liječnika, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine i Inicijativa mladih liječnika Hrvatske). U dopisu uz anketu svaki je liječnik dobio najvažnije informacije o tome što se krovne liječničke udruge tijekom prošle godine tražile u svrhu poboljšanja statusa i položaja hrvatskih liječnika. Liječnike smo također podsjetili da je jedino ispunjen zahtjev za rješavanjem reprezentativnosti liječničkog sindikata. Ostali zahtjevi koje je Ministarstvo zaključcima prihvatilo na zajedničkom sastanku još prošlog kolovoza, u sasvim realno definiranim rokovima, a koji se tiču izjednačavanja koeficijenata složenosti poslova (specijalisti/uži specijalisti; PZZ/bolnički liječnici) te podizanja koeficijenta specijalizantima, kao i donošenja Zakona o radnopravnom statusu liječnika, nažalost nisu ispunjeni. Posebno zabrinjava što u službenim odgovorima iz Ministarstva zdravstva na naše pisane upite vezano uz navedene konkretne zahtjeve nema jamstva niti eventualnih rokova hoće li i kada zaključci uopće biti ispunjeni.

Upravo zbog iznimne odgovornosti prema kolegicama i kolegama, krovne su se liječničke organizacije usuglasile oko zajedničkih zahtjeva i potrebe nastavka aktivnosti kojima bi se jasno ukazalo na trenutno neprimjeren položaj liječnika, ali i neprihvatljivost ovakvog ignoriranja naših zahtjeva. Jedna od tih aktivnosti je anketa koja je provedena, a kojom smo željeli provjeriti stavove što većeg broja liječnika, kao i njihovu spremnost na moguće legitimne metode pritiska zbog očitog ignoriranja liječničkih zahtjeva, odnosno neispunjenja dogovorenih zaključaka.

Vratimo se sada priopćenju Ministarstva zdravstva upućenom u subotu poslijepodne. Prije nego što su bili poznati rezultati ankete te prije nego što su se krovne liječničke organizacije uopće oglasile o mogućim zajedničkim akcijama iskazivanja nezadovoljstva, Ministarstvo nas u svom priopćenju etiketira da se pozicioniramo kao njihovi suparnici. Iskazuju čuđenje jer „godinama sudjelujemo u radnim skupinama kao partneri u izradi zakona, pravilnika i ostalih dokumenata koji se odnose na propise i pravila unutar zdravstvenog sustava“. Naglasio bih riječ „sudjeluju“, kao trajni nesvršeni glagol u ovom slučaju, gdje bi se očito prema mišljenju Ministarstva liječnici trebali zadovoljiti samim sudjelovanjem u nekoj radnoj skupini, bez obzira na rezultate.

Nadalje, kaže u svom subotnjem priopćenju Ministarstvo: „Još veća je nelogičnost da se poboljšanje statusa i položaja liječnika, kao i unaprjeđenje zdravstvenog sustava opravdava sredstvom poput pozivanja liječnika na prosvjed ili štrajk.“  Podsjetio bih autora ili autore priopćenja da su pravo na javni prosvjed i štrajk zakonom zajamčeni u Hrvatskoj, za sve građane tako i za liječnike. Potom zaključuju da se „rješenja donose za stolom u otvorenom dijalogu koji bi prvenstveno trebao biti usmjeren na dobrobit naših pacijenata, ali i djelatnika u zdravstvu.“ Naravno da se donose, ali u istinskom partnerskom odnosu međusobnog uvažavanja i ispunjenja preuzetih obveza, a ne hinjenom dijalogu koji je sam sebi svrha. Prethodno su u tekstu priopćenja de facto potvrdili sve naše tvrdnje, tj. da su riješili problem reprezentativnosti, a da se ostalo rješava, dogovora, koordinira, razrađuje, usklađuje, provjerava, ponovno bez ikakvih konkretnih rokova.

Kako zapravo protumačiti ovakvo priopćenje? Ima li u njemu ikakvog sadržaja ili su to tek puste floskule, neodređene pozicije, isprazne birokratske fraze? Osim rješavanja reprezentativnosti HLS-a na čemu zahvaljujemo, Ministarstvo nije ponudilo nikakav konkretan novi rok ispunjenja zaključaka koje je, podsjetimo, samo prihvatilo prije pola godine. Je li naslov priopćenja svojevrsna manipulacija kojom se želi odgovornost za slabosti sustava prebaciti na krovne liječničke organizacije, u prvom redu Komoru koju se posebno apostrofira?

Zanimljiva je i indikativna zadnja rečenica priopćenja koja kaže „Demokratski sustavi omogućuju razne oblike aktivizma, ali put koji je izabrala Hrvatska liječnička komora s određenim strukovnim organizacijama i udrugama zasigurno neće doprinijeti boljem statusu pacijenata, ali ni zdravstvenih djelatnika u sustavu zdravstva.“  U njoj kao da se zrcali žal za nekim bivšim sustavima u kojima nisu bili mogući razni oblici aktivizma. Ono što posebno zabrinjava je drugi dio te rečenice u kojoj se može iščitati uvijena prijetnja da neće biti boljeg statusa zdravstvenim djelatnicima (i pacijentima) ako nastavimo ovim putem. Kojim to putem? Tko se to usuđuje, makar uvijeno, prijetiti liječnicima?

U trenutku kada svjedočimo krizi javnih zdravstvenih sustava diljem Europe, poglavito kadrovskoj i financijskoj. U trenutku kada u nekim državama zapadnije od Hrvatske gledamo prosvjede i štrajk liječnika i medicinskih sestara kao potpuno legitimna sredstva borbe za bolji status. U trenutku kada su se primjerice francuski predsjednik Macron i britanski premijer Sunak osobno aktivno uključili u rješavanje problema u zdravstvu. U trenutku kada nam u Hrvatskoj prijeti slom primarne zdravstvene zaštite zbog kadrovskog deficita, kada liječnici i dalje rade protuzakonito veliku prekovremenu satnicu, kada mladi liječnici prosvjeduju tražeći bolje uvjete rada. U tom istom trenutku naše Ministarstvo zdravstva piše nadahnuta priopćenja subotom poslije podne, a problemi u zdravstvu se svrstavaju pod - neteme. Upravo takav pristup, fatalne kombinacije proizvodnje PR magluštine i negiranja problema, nažalost neminovno vodi daljnjem slabljenju hrvatskog zdravstvenog sustava.

Zar je to put koji je izabrala naša zdravstvena administracija?

vrh stranice