Iz Komore

Specijalna bolnica za plućne bolesti Zagreb, prema stavovima bolničkih liječnika, je bolnica s najkvalitetnijim upravljanjem u Hrvatskoj, pokazalo je anketno istraživanje Studija hrvatskog liječništva 2022. koje je Hrvatska liječnička komora provela tijekom svibnja i lipnja ove godine. Najbolje uvjete rada liječnika u bolničkom sustavu u Hrvatskoj, prema Studiji, ima Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma - Thalassotherapia Opatija.

Ministarstvo zdravstva zatražilo je od Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju Hrvatske liječničke komore praktične upute o postupanju zdravstvenih djelatnika prilikom informiranja o javnosti o slučajevima liječenja djece za koje postoji javni interes. Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologije HLK-a donijelo je smjernice koje uključuju obveze i odgovornosti zdravstvenog osoblja u zaštiti sveukupne dobrobiti djece – pacijenata.

Hrvatska liječnička komora dodijelila je godišnje nagrade istaknutim pojedincima za postignuća ostvarena u 2022. godini. Ovogodišnji laureati su dr.sc. Luka Novosel, izv.prof.prim.dr.sc. Josipa Radić, dr. Andrija Matetić, dr. Marin Smilović i Martina Bolšec Oblak, magistra novinarstva. Svečana dodjela nagrada održana je u subotu, 10. prosinca u velikoj dvorani Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Svečanost je vodio poznati medicinski influenser dr. Natko Beck, a nakon dodjele nagrada, laureati i uzvanici zabavili su se uz evergrine u izvedbi Big banda HLK-a.

U velikoj dvorani Hrvatskog katoličkog sveučilišta održana je 10. prosinca 2022. godine 6. sjednica Skupštine Hrvatske liječničke komore na kojoj je, među ostalim, prihvaćen Financijski plan za 2023., donesena nova Odluka o upisnini i članarini te novi Pravilnik o dodjeli novčane pomoći. Predsjednik HLK-a doc. Krešimir Luetić podnio je izvješće o aktivnostima Komore u drugoj polovici ove godine, a svoje izvješće podnio je i Nadzorni odbor HLK-a.

„Najviše dva mandata!“ naslov je uvodnika predsjednika HLK-a doc.dr.sc. Krešimira Luetića u ovom broju Liječničkih novina. Ukratko, velika većina dužnosnika te čelnika tijela javne vlasti i javnih ustanova mogli bi biti na dužnostima i funkcijama do kraja radnog vijeka ili čak doživotno, bez ikakvih ograničenja. Isto vrijedi i za zdravstvene ustanove u kojima se ravnatelji, šefovi klinika, zavoda i odjela u bolnicama nerijetko biraju, nažalost, prema političkoj podobnosti. Takva praksa često završava na štetu same struke, ali nažalost i na štetu korisnika zdravstvenih usluga, pacijenata. Kako onda sustavno riješiti ovo pitanje? Uvođenjem instituta ograničenja mandata na najviše dva, predlaže Luetić. Na taj će se način promijeniti paradigma upravljanja u hrvatskom zdravstvu. Promijenit će se logika, motivacija i način obnašanja voditeljskih funkcija. Činjenica prolaznosti svih voditelja trebala bi izvući najbolje od njih u pozitivnom, kreativnom smislu, a eliminirati negativne učinke koje sa sobom nosi vječno šefovanje, zaključuje Luetić.