" />

Liječnici obiteljske medicine zatražili od ministra hitno rješavanje problema u primarnoj zaštiti

06.12.2016.

Šest udruga koje okupljaju liječnike obiteljske medicine zatražili su koncesije za sve liječnike koji za to imaju uvjete, raspisivanje specijalizacija, konkretne mjere za zadržavanje liječnika u Hrvatskoj te rasterećenje od administrativnih poslova. Rezultat je to konsenzusa primarne zdravstvene zaštite postignutog na zdravstvenom kongresu FUTUR Z, prenosi Hina.

Zahtjeve će predstaviti ministru zdravstva Milanu Kujundžiću od kojeg očekuju otvoren dijalog o ključnim pitanjima struke.

"Na obiteljsku medicinu godišnje se izdvaja dvije milijarde kuna, odnosno 8 posto zdravstvenog novca, a istodobno se od nas očekuje da obavimo 80 posto posla. Lani je u obiteljskoj medicini obavljeno 50 milijuna zdravstvenih usluga. Sve što tražimo ide u korist naših pacijenata ", izjavila je predsjednica Koordinacije obiteljske medicine dr. Vikica Krolo.

Doktori obiteljske medicine u svojih zaključcima upućenim ministru navode da su spremni obavljati dežurstva vikendom i blagdanima ako im se u ordinacijama osiguraju minimalni tehnički uvjeti te traže da se u financiranje primarne zaštite uključi i lokalna samouprava.

Ukazuju na dugogodišnju kadrovsku devastaciju obiteljske medicine, u kojoj danas radi 2300 liječnika prosječne dobi od 55 godina. Zbog toga traže sustavno raspisivanje specijalizacija iz obiteljske medicine radi odražavanja kontinuiteta ordinacija i mogućnost zapošljavanja mladih doktora, koji bi do odlaska koncesionara u mirovinu s njim paralelno radili i educirali se, a zatim preuzeli ordinaciju.

Među 2300 obiteljskih liječnika samo je njih 48 posto sa završenom specijalizacijom iz obiteljske medicine, a u razdoblju od 2003. do 2015. specijalizaciju je završilo njih 800.

Da bi se nadoknadio manjak specijalista, Hrvatska bi svake godine trebala obrazovati 100 novih specijalista obiteljske medicine.  "S obzirom da će u iduće četiri godine 30 posto liječnika ostvariti uvjete za mirovinu, pojavit će se nedostatak od 800 liječnika. Kako u djelatnosti već sada nedostaje 25 posto liječnika, za to neće biti dovoljno niti liječnika s fakulteta", kazao je dr. Galibedin Galijašević iz udruge Organizacija i ekonomika medicinskih struka.

"Sustav primarne zaštite počeo se urušavati. To nije vidljivo u urbanim sredinama ali je zato stanje u Slavoniji alarmantno ", upozorio je dopredsjednik Hrvatskog društva za poslovnu etiku i zdravstvenu ekonomiku Hrvatskog liječničkog zbora dr. Zoran Maravić.

To potvrđuje i podatak da u zemljama EU-a na 100 tisuća stanovnika dolazi 96 obiteljskih liječnika, a u Hrvatskoj svega 54 liječnika, kaže Maravić.