Predstavljena knjiga prof. Lučića „Od vila ilirskih do Bijeloga puta“ u nakladi HLK-a

11.12.2018.

Knjiga prof. dr. sc. Ive Lučića „Od vila ilirskih do Bijeloga puta – stranputicama bosanske i hercegovačke povijesti“ u nakladi Hrvatske liječnike Komore predstavljena je u ponedjeljak 10. prosinca u zagrebačkom Nadbiskupijskom pastoralnom institutu.

Na predstavljanju knjige u kojoj autor piše o dva stoljeća bosansko-hercegovačke povijesti, a zadnji dio posvećuje humanitarnom konvoju Bijeli put, uz političke dužnosnike i predstavnike hrvatskih institucija bili su i liječnici koji su sudjelovali u konvoju i radili u ratnoj bolnici u Novoj Biloj.

U ime nakladnika knjige okupljene je pozdravio i na dolasku zahvalio prvi dopredsjednik /v.d. predsjednika HLK dr.sc. Krešimir Luetić.

Ovo je hvalevrijedna knjiga koja od zaborava trga velebni humanitarni pothvat naših ljudi. Ljudi humanitaraca koji su tada u jeku najžešćeg ratnog sukoba bili odlučni pomoći ispaćenom hrvatskom narodu Lašvanske doline i donijeti mu nadu i vjeru, da se unatoč svim nedaćama i strahotama, univerzalne vrijednosti - zajedništvo humanost, dobrota i ustrajnost uvijek isplate, istaknuo je dr. sc. Luetić. Prisjetio se da je tog 10. prosinca 1993. sa zagrebačkog Zapadnog kolodvora ispratio i svoga oca Antu, koji se kao liječnik odlučio priključiti konvoju Bijeli put sa samo jednom željom – pomoći kako zna i umije svojim sunarodnjacima u BiH.

Dojma sam da smo više zabrinuti bili mi koji smo ispraćali konvoj, nego ljudi koji su bili dijelom konvoja, a kojih je dobar dio i ovdje večeras nazočan, rekao je dr. Luetić upućujući svima njima posebnu zahvalu u ime HLK-a.

Naveo je i podatak koji, kako je rekao zadivljuje. Naime nakon pothvata Bijelog puta u franjevačkoj bolnici u crkvi i kasnije u novosagrađenoj zgradi do 2000. radilo je, uz ostale zdravstvene radnike, ukupno 313 liječnika iz 29 hrvatskih gradova.

Dr. Luetić čestitao je autoru knjige prof. Lučiću, bivšem predsjedniku HLK-a doc. dr. sc. Trpimiru Goluži koji je inicirao njezino nastajanje, glavnom uredniku prim. dr. sc. Anti Zvonimiru Golemu i recenzentima knjige.

U ime sunakladnika knjige ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Jasna Turkalj ocijenila je da se ratna bolnica u Novoj Biloj gotovo po svemu može mjeriti s Vukovarskom bolnicom, te naglasila da je autor u njezinu sastavljanju, umjesto već uhodanih historičkih puteva odabrao složenu sintezu povijesnih odnosa i događa u BiH.

Ovo je prirodni nastavak knjige o vukovarskoj bolnici koju je napisao prof. Lučić, rekao je prof. dr. sc Mladen Ančić , naglasivši kao je autor vrlo dobro opisao zašto nastaju bolnice u ratu, kako funkcioniraju i zašto postaju takvim simbolom u narodu.

Dr. sc. Mario Jareb ocijenio je da je u knjizi odličan i dokumentima potkrijepljen prikaz politike na prostoru BiH u dva zadnja stoljeća. Knjiga je historiografsko osvježenje i držim da će imati dobar odjek i među povjesničarima, ali i u društvu. Prof. Lučić kada objašnjava povijest, politike, sukobe i političke odnose u BiH govori o sterotipima koje treba promijeniti, rekao je Jareb.

Liječnik koji je osnivao vojni sanitet HVO-a, i liječnik u ratnoj bolnici u Novoj Biloj dr. Ivan Bagarić podsjetio je da je sanitet osnovan mjesec dana prije osnivanja HVO-a. S kolegama u BiH i uz svesrdnu potporu kolega liječnika iz Hrvatske i tadašnjeg hrvatskog vodstva, naslućujući što se sprema, krenuli smo u osnivanje saniteta, bolnica. Nije lako bilo osnivati te bolnice na najneuobičajenim mjestima, ali željeli smo pomoći svima i pomagali smo svakome bez obzira na vjeru i nacionalnost, rekao je dr. Bagarić prisjećajući se i nevjerojatnog stava Armije BiH i izbijanja rata između Hrvata i Bošnjaka.

Da nije bilo Bijelog puta bojim se da bi Lašvanska dolina bila druga Srebrenica, rekao je dr. Bagarić.

Na kraju predstavljanja prof. Lučić je rekao da je pišući ovu knjigu nastojao pronaći poveznicu s knjigom Vukovarska bolnica – svjetionik u povijesnim olujama hrvatskog istoka. Pokušao sam naći uzroke rata u BiH kroz povijest i došao do zaključka da su oni puno dublji od želje za demokracijom, višestranačjem, slobodom i da su posljedica duboko proživljenog ugnjetavanja, zaključio je.

vrh stranice