Specijalizanti hitne medicine žele osnovati novo društvo za bolničku hitnu medicinu

Jasno definiranje rada i organizacije hitne službe te potreba za osnivanjem novog društva za bolničku hitnu medicinu, glavni su ciljevi istaknuti na skupu specijalizanata hitne medicine održanog 8. i 9. listopada u Đurđevcu.

Osnivanje novog društva za bolničku hitnu medicinu, naglašeno je na skupu, neophodno je zbog brojnih manjkavosti u provedbi ove relativno nove specijalizacije te nedovoljnog angažmana postojećih društava za hitnu medicinu u rješavanju brojnih problema na koje specijalizanti hitne medicine nailaze tijekom svoje edukacije i svakodnevog rada.

Zaključeno je kako bi Ministarstvu zdravlja trebalo predložiti stimulaciju na plaće za specijalizante i specijaliste hitne medicine kao moguće rješenje za slab interes liječnika za tu specijalizaciju zbog dužine trajanja i složenosti same specijalizacije ali i teških uvjeta rada specijalizanata i specijalista.

S obzirom na sedam godina postojanja specijalizacije hitne medicine potrebno je i krajnje nužno stvoriti provedive modele funkcioniranja hitne službe, rada specijaliste i specijalizanata hitne medicine. Donesena je i odluka o potrebi senzibilizacije Ministarstva rada i mirovinskog sustava za uvođenje  posebnih uvjeta rada na objedinjenom hitnom bolničkom prijemu u vidu skraćenja radnog tjedna.

Uz glavnu problematiku, na skupu su dotaknute još dvije teme: osnivanje katedri te subspecijalizacija i edukacija specijalizanata hitne medicine. Kao logični i nužni nastavak specijalizacije je osnivanje katedre za hitnu medicinu. Zbog širokog spektra područja kojom se bave liječnici hitne medicine,  zemlje s dugom tradicijom specijalizacije iz hitne medicine, prepoznale su potrebu uvođenja subspecijalizacija, koje u Hrvatskoj nisu realizirane. Jedan od dugoročnih ciljeva i zahtjeva skupa upravo je uvođenje subspecijalizacije unutar hitne medicine.

Edukacija specijalizanata hitne medicine je nestrukturirana i gotovo nepostojeća, složili su se sudionici skupa. Stoga je potrebno točno definirati stručnu literaturu za specijalistički ispit, s tim da trenutno optimalna literatura nije prevedena na hrvatski jezik.

Podršku specijalizantima dao je i predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. sc. Trpimir Goluža koji se obratio nazočnima na skupu u Đurđevcu  i iznio konkretne prijedloge za rješavanje problema s kojima se suočavaju.

vrh stranice